O nama
Suvremena gimnazijska ustanova koju pohađaju učenici općega i jezičnoga programa.
Povijest
Začetke postojanja naše škole pratimo od 24. svibnja 1974. kada je Odlukom Skupštine općine Mostar osnovana Druga gimnazija. Već 1977. taj se naziv mijenja u Gimnaziju „Veljko Vlahović“ Mostar i pod tim imenom škola djeluje sve do 1992. kada se naziva Gimnazija Mostar. Današnji naziv Gimnazija fra Grge Martića Mostar škola nosi od 11. veljače 1997.
Kroz sve godine svoga postojanja ova ugledna mostarska škola nije mijenjala samo ime nego i programe rada, ovisno o školskome sustavu. Od 1974. do 1980. škola je radila kao gimnazija općega programa, a od 1980. do 1990. uz opći gimnazijski program upisuju se učenici strukovnih zanimanja kemijske i knjižničarske struku, rudarsko-geološke i poljoprivredne struke.
Od 1990. godine ponovno se vraća samo opći gimnazijski program kojemu se uskoro pridružuje i jezični program.
Misija
Svrha postojanja Gimnazija fra Grge Martića Mostar jest da se kroz afirmativan i konstruktivan odnos prema svim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa (učenicima, roditeljima, nastavnicima i lokalnoj zajednici) ostvaruju zadani ciljevi u odgojno-obrazovnom sadržaju i nastavi.
Profesionalnim i osobnim razvojem, suradnjom i uvažavanjem svih djelatnika, suradnjom s društvenom zajednicom, primjenom suvremenih metoda rada i tehnologije potrebno je postupno i sustavno unositi promjene koje će pridonijeti ostvarenju željene vizije.
Vizija
Tijekom svoga postojanja ova je gimnazijska ustanova postigla visoku razinu stručno-pedagoških standarda i stekla ugled prestižne srednje škole koju upisuju visoko motivirani učenici željni znanja i izgrađene svijesti o tome kolika će im dobra donijeti gimnazijska izobrazba.
Stečenim znanjima i umijećima naši su učenici uvijek prednjačili na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Najbolja potvrda kvalitete rada ove škole jesu brojni intelektualci raznih poziva i struka koji i danas rado posjećuju bivše školske klupe. Iako škola nema športsku dvoranu, to nije smetalo da se na športskom polju postignu vrlo zapaženi rezultati o čemu svjedoče priznanja i odličja izložena u školskome predvorju.
OPĆI PROGRAM
Učenici koji upišu ovaj
gimnazijski program steći
će opću izobrazbu iz svih
odgojno-obrazovnih područja.
JEZIČNI PROGRAM
Uz opću izobrazbu iz svih
odgojno-obrazovnih područja,
naglasak je na jezično‐komunikacijskom.
Fra Grga Martić
Fra Grga Martić rodio se u Rastovači kod Posušja početkom 1822. godine. Prema njegovim zapisima i sjećanjima na djetinjstvo saznajemo da je odrastao u siromašnoj obitelji, u vrlo skromnim uvjetima. Kada mu je bilo osam godina, umre mu otac pa je stric Rade preuzeo brigu o šestero siročadi.
U dvanaestoj godini života (1834.) došao je u samostan u Kreševu, gdje je stekao tadašnju osnovnoškolsku izobrazbu te pohađao gimnazijski nauk. S petnaest godina stupio je u franjevački red. Svoje je školovanje nastavio u požeškoj gimnaziji, gdje se sve (pa i matematika) učilo na latinskome jeziku.
Nakon toga krenuo je u Zagreb, gdje je svršio filozofiju, upoznao se s Ljudevitom Gajem i drugim ilircima, što je usmjerilo njegovo domoljublje prema preporodnim idejama koje je potom cijeloga života prenosio na mlade naraštaje u BiH.
Teologiju studira u Mađarskoj, u Székesfehérváru, kao i mnogi njegovi suvremenici jer u to doba u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna visokoškolska ustanova. Svećenikom je postao u Bosni na Božić 1844.
Svećeničku je službu obavljao raznim mjestima u Bosni, a kraće je vrijeme boravio i u Bugarskoj i Rumunjskoj. Nekoliko je godine djelovao kao nastavnik mladim franjevcima u Kreševu. Nakon austrougarske okupacije BiH odlazi u Kreševo. Umro je 1905. u Kreševu, gdje je i pokopan.
Fra Grga Martić uz svoje je svećeničko zvanje bio ugledan društveni radnik koji je djelovao u vrijeme smjene dviju tuđinskih vlasti u BiH: za vrijeme Osmanskoga Carstva i Austro-Ugarske Monarhije. U svoje je vrijeme bio poznat kao uvjerljivo najbolji poznavatelj političkih prilika u Bosni, što je znao iskoristiti za zaštitu Katoličke Crkve i franjevačkoga reda, ali i pojedinaca, bez obzira na to kojoj su vjeri pripadali
Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi,
čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena.
Iako je svoj život posvetio Crkvi i svećenstvu, usput se bavio prosvjetnim radom predajući u franjevačkoj školi u Kreševu. Općenito se bavio pitanjima školstva, a u nedostatku školskih priručnika, bavio se i pisanjem udžbenika. Nastavničkim se radom bavio gotovo pet desetljeća, a 1871. godine izdan je njegov Početni zemljopis za katoličke učione u Bosni. Njegov Dikcionar (rječnik) tursko-srpsko-hrvatski (1858.) nije ugledao svjetlo dana, jer u to vrijeme u Bosni nije bilo tiskara, a materijal poslan u Beograd na tiskanje je nestao.
Fra Grga se bavio prikupljanjem narodnih umotvorina te književnim radom. Ispjevao je više od sto tisuća stihova, što ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću.
Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi, čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena. Uz svoj materinski hrvatski jezik, govorio je latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački. Svojim pregalaštvom uvelike je obilježio vrlo složen društveni, književni i vjerski život u BiH 19. stoljeća.
Objelodanio je više samostalnih djela u prozi i stihu te napisao brojne priloge najrazličitijega sadržaja, preveo nekoliko djela s francuskoga i talijanskoga jezika, skupio i tiskao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora. Pisao je za bosanskohercegovačke potrebe, ali su mu djela primana kao primjer živoga štokavskoga jezika s narodnih izvora.
- Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-paši (epska pjesma, 1852.)
- Narodne pjesme bosanske i hercegovačke (s Ivanom Franom Jukićem), I (1858.)
- Osvetnici, I-III (ep, 1861./65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.)
- Početni zemljopis za katoličke učionice u Bosni (1871.)
- Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882. (epska pjesma, 1884.)
- Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.)
- Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.)
- Pjesnička djela fra Grge Martića, 1-7 (1888.)
- Pjesnička djela fra Grge Martića, I (1893.)
- Zapamćenja/1829. ‒ 1878., po kazivanju autorovu zabilježio Janko Koharić (1906.)
- Izabrani spisi (1956.)
