O nama
Suvremena gimnazijska ustanova koju pohađaju učenici općega i jezičnoga programa.
Povijest
Začetke postojanja naše škole pratimo od 24. svibnja 1974. kada je Odlukom Skupštine općine Mostar osnovana Druga gimnazija. Već 1977. taj se naziv mijenja u Gimnaziju „Veljko Vlahović“ Mostar i pod tim imenom škola djeluje sve do 1992. godine kada je vraćen prvotni naziv Druga gimnazija. Na temelju Odluke o preimenovanju osnovnih i srednjih škola u Mostaru od 27. svibnja 1996., koju je donijelo Općinsko vijeće, od školske 1996./97. godine škola nosi novo ime: Gimnazija fra Grge Martića Mostar.
Kroz sve godine svoga postojanja ova ugledna mostarska škola nije mijenjala samo ime nego i programe rada, ovisno o školskome sustavu. Od 1974. do 1980. škola je radila kao gimnazija općega programa, a od 1980. do 1990. uz opći gimnazijski program upisuju se učenici strukovnih zanimanja kemijske i knjižničarske struku, rudarsko-geološke i poljoprivredne struke.
Od 1990. godine ponovno se vraća samo opći gimnazijski program kojemu se uskoro pridružuje i jezični program.
Misija
Svrha postojanja Gimnazija fra Grge Martića Mostar jest da se kroz afirmativan i konstruktivan odnos prema svim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa (učenicima, roditeljima, nastavnicima i lokalnoj zajednici) ostvaruju zadani ciljevi u odgojno-obrazovnom sadržaju i nastavi.
Profesionalnim i osobnim razvojem, suradnjom i uvažavanjem svih djelatnika, suradnjom s društvenom zajednicom, primjenom suvremenih metoda rada i tehnologije potrebno je postupno i sustavno unositi promjene koje će pridonijeti ostvarenju željene vizije.
Vizija
Tijekom svoga postojanja ova je gimnazijska ustanova postigla visoku razinu stručno-pedagoških standarda i stekla ugled prestižne srednje škole koju upisuju visoko motivirani učenici željni znanja i izgrađene svijesti o tome kolika će im dobra donijeti gimnazijska izobrazba.
Stečenim znanjima i umijećima naši su učenici uvijek prednjačili na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Najbolja potvrda kvalitete rada ove škole jesu brojni intelektualci raznih poziva i struka koji i danas rado posjećuju bivše školske klupe. Iako škola nema športsku dvoranu, to nije smetalo da se na športskom polju postignu vrlo zapaženi rezultati o čemu svjedoče priznanja i odličja izložena u školskome predvorju.
OPĆI PROGRAM
Učenici koji upišu ovaj
gimnazijski program steći
će opću izobrazbu iz svih
odgojno-obrazovnih područja.
JEZIČNI PROGRAM
Uz opću izobrazbu iz svih
odgojno-obrazovnih područja,
naglasak je na jezično‐komunikacijskom.
Fra Grga Martić
Fra Grga Martić rodio se u Rastovači kod Posušja početkom 1822. godine. Prema njegovim zapisima i sjećanjima na djetinjstvo saznajemo da je odrastao u siromašnoj obitelji, u vrlo skromnim uvjetima. Kada mu je bilo osam godina, umre mu otac pa je stric Rade preuzeo brigu o šestero siročadi.
U dvanaestoj godini života (1834.) došao je u samostan u Kreševu, gdje je stekao tadašnju osnovnoškolsku izobrazbu te pohađao gimnazijski nauk. S petnaest godina stupio je u franjevački red. Svoje je školovanje nastavio u požeškoj gimnaziji, gdje se sve (pa i matematika) učilo na latinskome jeziku.
Nakon toga krenuo je u Zagreb, gdje je svršio filozofiju, upoznao se s Ljudevitom Gajem i drugim ilircima, što je usmjerilo njegovo domoljublje prema preporodnim idejama koje je potom cijeloga života prenosio na mlade naraštaje u BiH.
Teologiju studira u Mađarskoj, u Székesfehérváru, kao i mnogi njegovi suvremenici jer u to doba u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna visokoškolska ustanova. Svećenikom je postao u Bosni na Božić 1844.
Svećeničku je službu obavljao raznim mjestima u Bosni, a kraće je vrijeme boravio i u Bugarskoj i Rumunjskoj. Nekoliko je godine djelovao kao nastavnik mladim franjevcima u Kreševu. Nakon austrougarske okupacije BiH odlazi u Kreševo. Umro je 1905. u Kreševu, gdje je i pokopan.
Fra Grga Martić uz svoje je svećeničko zvanje bio ugledan društveni radnik koji je djelovao u vrijeme smjene dviju tuđinskih vlasti u BiH: za vrijeme Osmanskoga Carstva i Austro-Ugarske Monarhije. U svoje je vrijeme bio poznat kao uvjerljivo najbolji poznavatelj političkih prilika u Bosni, što je znao iskoristiti za zaštitu Katoličke Crkve i franjevačkoga reda, ali i pojedinaca, bez obzira na to kojoj su vjeri pripadali
Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi,
čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena.
Iako je svoj život posvetio Crkvi i svećenstvu, usput se bavio prosvjetnim radom predajući u franjevačkoj školi u Kreševu. Općenito se bavio pitanjima školstva, a u nedostatku školskih priručnika, bavio se i pisanjem udžbenika. Nastavničkim se radom bavio gotovo pet desetljeća, a 1871. godine izdan je njegov Početni zemljopis za katoličke učione u Bosni. Njegov Dikcionar (rječnik) tursko-srpsko-hrvatski (1858.) nije ugledao svjetlo dana, jer u to vrijeme u Bosni nije bilo tiskara, a materijal poslan u Beograd na tiskanje je nestao.
Fra Grga se bavio prikupljanjem narodnih umotvorina te književnim radom. Ispjevao je više od sto tisuća stihova, što ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću.
Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi, čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena. Uz svoj materinski hrvatski jezik, govorio je latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački. Svojim pregalaštvom uvelike je obilježio vrlo složen društveni, književni i vjerski život u BiH 19. stoljeća.
Objelodanio je više samostalnih djela u prozi i stihu te napisao brojne priloge najrazličitijega sadržaja, preveo nekoliko djela s francuskoga i talijanskoga jezika, skupio i tiskao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora. Pisao je za bosanskohercegovačke potrebe, ali su mu djela primana kao primjer živoga štokavskoga jezika s narodnih izvora.
- Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-paši (epska pjesma, 1852.)
- Narodne pjesme bosanske i hercegovačke (s Ivanom Franom Jukićem), I (1858.)
- Osvetnici, I-III (ep, 1861./65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.)
- Početni zemljopis za katoličke učionice u Bosni (1871.)
- Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882. (epska pjesma, 1884.)
- Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.)
- Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.)
- Pjesnička djela fra Grge Martića, 1-7 (1888.)
- Pjesnička djela fra Grge Martića, I (1893.)
- Zapamćenja/1829. ‒ 1878., po kazivanju autorovu zabilježio Janko Koharić (1906.)
- Izabrani spisi (1956.)
